Investicije – Energetico

I Šveđani žele izgraditi platformu na Jadranu

Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović dobio je od Europske komisije “zeleno svjetlo” za okvir novog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2022. a time i za unaprjeđenje postojećeg sustava koji se bazira na prethodnom Planu i izgradnji 13 centara za gospodarenje otpadom koji bi godišnje stvorili od 500 do 1000 kuna dodatnih komunalnih troškova po kućanstvu.

“Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom na kojem radimo omogućit će veću financijsku i ekološku održivost sustava. Za građane to znači kvalitetniju komunalnu uslugu, prihvatljivije troškove odvoza otpada, a za poduzetnike priliku da otvore nova radna mjesta u sektoru gospodarenja otpadom”, izjavio je za Hinu ministar Dobrović.

Poručio je da će poboljšanje sustava gospodarenja otpadom omogućiti Hrvatskoj da ispuni preuzete obveze Europske unije, a to znači da joj neće morati plaćati kaznene penale. Ministar je podsjetio i na zakonsku obvezu gradova i općina da građanima omoguće odvojeno prikupljanje otpada. Gradovi i općine dužni su stvoriti sustav koji će poticati građane na odvojeno prikupljanje otpada, istaknuo je Dobrović.

Orešković najavio manje poreze za obnovljive izvore energije

Regulirajte svoju potrošnju energije

Dobroviću “zeleno svjetlo” za okvir novog Plana gospodarenja otpadom

Javna rasvjeta i pametni gradovi: Moguće je i bez zaduživanja gradova i općina!

Teško je istaknuti poseban društveno opravdani razlog zašto se u Hrvatskoj od 127 gradova i 428 općina odnosno 555 jedinica lokalne samouprave tek njih 10-ak upustilo u projekte rekonstrukcije javne rasvjete, odnosno, projekte tzv. pametnih gradova kao cjelovito rješenje pametnog zadovoljavanja suvremenih javnih potreba. Jedan od razloga svakako je što lokalni javni menadžment nema dovoljno informacija o mogućnostima primjene suvremenih alternativnih modela koji omogućuju investicije izvan javnog duga. Kako bismo ih potaknuli na provedbu takvih projekata, za čiju provedbu u Republici Hrvatskoj postoji kvalitetan i pouzdan zakonski okvir (Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji, Zakon o energetskoj učinkovitosti, Zakon o javno-privatnom partnerstvu, Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i drugim zakonima i uredbama), odlučili smo se među stručnjacima istražiti koje im se sve opcije stoje na raspolaganju.

Kada se govori o investiranju u sustav javne rasvjete onda se misli na dva moguća modela provedbe. Prvi je tzv. tradicionalni model odnosno model “klasične” javne nabave u kojem naručitelj traži najpovoljnijeg izvoditelja radova i isporučitelja opreme. Drugi model je model javno-privatnog partnerstva o kojem se u medijima govori malo te, kako kažu naši sugovornici, ima izrazito negativan predznak. Međutim, takav stav proizlazi iz nedovoljnog poznavanja tržišta, projekata i same prakse provedbe takvog modela. Laički rečeno, riječ je o modelu u kojem javni partner traži najpovoljnijeg pružatelja usluge, dakle privatnog partnera. Javno-privatno partnerstvo, konkretno u provedbi projekata rekonstrukcije sustava javne rasvjete, jest i jedno od najprihvatljivijih rješenja koja bi mogla značajno ubrzati provedbu projekata iz područja energetske učinkovitosti, a u prilog tomu idu i značajne razlike u odnosu na spomenuti tradicionalni model.

Tako se u modelu javno-privatnog partnerstva u izračun vrijednosti nabave uzimaju ukupni životni troškovi, dok se kod tradicionalnog modela u izračun uzimaju kapitalni troškovi. Osim toga, naručitelj definira standarde javne usluge i traži najpovoljnijeg izvršitelja koji će te standarde isporučiti uz najmanje ukupne životne troškove. U ugovornom razdoblju, nakon što se sustav javne rasvjete stavi u funkciju, naručitelj (odnosno, automatizirani sustav) kontinuirano mjeri isporučeni standard javne usluge i plaća samo isporučeni standard usluge. Naknada na osnovu javno-privatnog partnerstva ne predstavlja zaduženje, već tekući proračunski trošak, tj. trošak isporučene usluge. Ukupan iznos naknada koju naručitelj može ugovoriti definiran je člankom 89. Zakona o proračunu i iznosi 25% prihoda prethodne godine umanjeno za kapitalne rashode. Naručitelj počinje plaćati naknadnu na osnovu javno-privatnog partnerstva tek kada se sustav javne rasvjete stavi u stanje pune funkcionalnosti.

Važno je naglasiti i to kako instrumenti osiguranja plaćanja naknade na osnovu javno-privatnog partnerstva koju daje naručitelj, primjerice zadužnica, ne predstavljaju zaduženje. U svrhu provedbe projekata javno-privatnog partnerstva, u konkretnom slučaju javne rasvjete, odabrani ponuditelj osniva društvo posebne namjene koje postaje stvarni izvršitelj (privatni partner) u provedbi projekata, a provedba projekta posredstvom toga društva osigurava naručitelja i kreditore od financijskih neprilika matičnih društava – društava odabranih ponuditelja. Sva sredstva potrebna za namirenje ukupnih životnih troškova, dakle izgradnje, operativnih, zamjene istrošenih materijala, upravljanja, financijski i slično, osigurava u cijelosti privatni partner, a po isteku ugovora o javno-privatnog partnerstvu vrši se prijenos vlasništva u korist naručitelja. U modelu javno-privatnog partnerstva moguće je pod istim uvjetima kao i kod tradicionalnog modela koristiti subvencije poput subvencija koje dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Projekte rekonstrukcije javne rasvjete nužno je provoditi i u prilog tomu idu ciljevi koji se time ostvaruju: smanjenje troškova za energiju i održavanje, zaštita od svjetlosnog onečišćenja, podizanje standarda javnih usluga te mogućnost jednostavne integracije s ostalom infrastrukturom koju u konačnici sadrže tzv. pametni gradovi. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, nužno je da gradovi i općine osim njih prepoznaju i prednosti javno-privatnog partnerstva tj. takvog modela ulaganja kojim sve te ciljeve mogu ostvariti na optimalan način. Prednosti takvog modela su mnogobrojne, no najvažnije je da naručitelj dobiva najbolju vrijednost za svoj novac, da mu pripremu projekta provodi stručna osoba (savjetnik) po modelu “ključ-u-ruke”, da djeluje unutar zakonski reguliranog modela, da se neće zadužiti, da za njega nema rizika tj. da kompletan rizik preuzima privatni partner, da uslugu plaća tek po isporuci, da na takav način podiže standard javne usluge, da ima otvorenu mogućnost sufinanciranja projekta te da se troškovi pripreme projekta prenose na privatnog partnera. Naravno, realizacijom projekta javne rasvjete u okviru koncepta pametnih gradova, stvara se značajna društvena korist cijele zajednice.

Sam postupak pripreme projekta rekonstrukcije javne rasvjete kroz model javno-privatnog partnerstva u svojoj je biti prilično jednostavan. Naručitelj bi trebao identificirati potrebu za investiranje u sustav javne rasvjete. U skladu s propisima iz područja javno-privatnog partnerstva odabire savjetnika za poslove pripreme projekta, a trošak u tom smislu se prenosi na privatnog partnera. Izrađenu dokumentaciju naručitelj treba dostaviti Agenciji za investicije i konkurentnost na ocjenu i odobrenje te po odobrenju provesti postupak odabira najpovoljnijeg privatnog partnera. Nakon provedenog postupka, s odabranim privatnim partnerom se zaključuje ugovor o javno-privatnog partnerstvu. Potom se izvode radovi u sustavu javne rasvjete i nakon dovršetka započinje se s isporukom ugovorenih standarda, a s isporukom standarda, tj. usluge rasvjetljavanja javnih površina, i plaćanje javnog partnera. Za vrijeme trajanja ugovora naručitelj kontinuirano mjeri isporučeni standard i plaća samo isporučeni standard. Po okončanju ugovora izvršitelj prenosi sustav javne rasvjete u vlasništvo naručitelja na samostalno upravljanje.

Hrvatska jedna od ključnih država u aktivnostima poticanja održive gradnje

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska mreža Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (WGBC) potpisali su u srijedu na 12. međunarodnoj konferenciji o nekretninama sporazum o razumijevanju i suradnji za projekte zelene/održive gradnje, u čemu će Hrvatska imati jednu od važnijih uloga u cijeloj Europi.

“Hrvatska će biti jedna od ključnih država u aktivnostima EBRD-a za zelenu ili održivu gradnju te energetsku učinkovitost i smanjenje emisija ugljika“, izjavila je nakon potpisivanja direktorica EBRD-ovog sektora nekretnina i turizma Claudia Pendred na konferenciji o nekretninama.

Tu konferenciju u zagrebačkom hotelu Esplanade u srijedu i četvrtak organizira tvrtka Filipović savjetovanje s oko 400 domaćih i stranih sudionika, među kojima je na otvaranju i potpisivanju sporazuma bio i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević.

Važnost Hrvatske u tom projektu označio je i drugi potpisnik sporazuma, direktor za Europu WGBC-a James Drinkwater naglasivši da je zelena gradnja velik globalni pokret u kojem Hrvatska ima vrlo važnu ulogu u regiji i šire u Europi te su stoga izabrali Zagreb za mjesto potpisivanja sporazuma s EBRD-om, koji donosi okvir za poticanje održive gradnje u 16 država Europe u kojima djeluju te institucije.

U sklopu te suradnje usuglasili su i akcijski plan za ovu godinu u kojem će upravo Hrvatska biti prva država s kojom će se surađivati i to putem Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, što će uključivati i suradnju u financiranju komponenti hrvatske energetske strategije za obnovu zgrada kroz projekt Build Upon koji je dio šireg europskog projekta iz programa Horizon 2020.

“Time će EBRD uz ostalo pridonijeti rješavanju problema nedovoljne ponude modernih, energetski učinkovitih i komercijalnih nekretnina u regiji i zemljama u kojima djeluje s ciljem da do 2020. za to područje poveća financiranje zelenih projekata na oko 40 posto svojih godišnjih ulaganja“, istaknuli su još Pendred i Vlaho Kojaković iz EBRD-a koji je dodao i da je zelena ekonomija općenito jako važna u aktivnostima EBRD-a u svih 36 zemalja u kojima djeluje.

Napominjući kako EBRD daje veliku važnost zelenim i projektima energetske učinkovitosti i u Hrvatskoj, direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju Vedrana Jelušić Kašić iznijela je da je EBRD do sada u 25 takvih projekata u Hrvatskoj uložio oko 380 milijuna eura te da su time u dvije godine već postignute velike uštede energije i smanjenje emisije ugljika.

“EBRD je krajem prošle godine za projekte energetske učinkovitosti u Hrvatskoj izdvojio 60 milijuna eura, a program za to, što ćemo i kako raditi, predstavit ćemo 4. svibnja“, najavila je Jelušić Kašić.

Predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Petra Škevin najavila je da će ubuduće biti dosta aktivnosti na pripremi projektne dokumentacije za održivu gradnju i energetsku učinkovitost, kao i da će jedan od prvih konkretnih projekata biti za središte Splita.

Sisačko-moslavačka županija gradit će FN elektranu

Sisačko-moslavačka županija zbog visokih troškova električne energije namjerava graditi fotonaponsku elektranu, a investicija u elektranu snage osam megavata (MW) procjenjuje se na oko 80 milijuna kuna, istaknuto je u ponedjeljak tijekom obilaska lokacije buduće elektrane.

Lokaciju je obišao i župan sisačko-moslovački Ivo Žinić, a nakon što je u Općini Martinska Ves održan radni sastanak s općinskim čelništvom i konzultantima na projektu fotonaponske elektrane, na kojem je dogovoreno da će Općina Martinska Ves za taj projekt ustupiti parcelu od 15 hektara u budućoj poslovnoj zoni kod Mahova.

Župan Ivo Žinić istaknuo je kako se ideja o gradnji fotonaponske elektrane javila prije oko pola godine, nakon što su u županiji uvidjeli da za oko 200 objekata u svom vlasništvu za struju izdvajaju oko deset milijuna kuna godišnje.

“Izgradnjom fotonaponske elektrane, te bi troškove osjetno smanjili. Zakonskih i drugih prepreka za taj projekt nema pa vjerujemo da bi ga kroz 2,5 godine mogli ostvariti. Pritom, uz vlastitih pola milijuna eura, namjeravamo koristiti sredstva iz EU fondova te Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša“, rekao je Žinić tijekom obilaska lokacije buduće elektrane.

Konzultant u tom projektu je Končar Institut za elektrotehniku, čiji predsjednik Uprave Siniša Marijan objašnjava da će se u prvoj fazi, nakon definiranja projektnog zadatka, izraditi studija izvodljivosti, idejni projekt s lokacijskom dozvolom te glavni projekt, koji će morati pokazati ekonomsku opravdanost projekta i optimalnu snagu. Končar Institut za elektrotehniku ima dovoljno iskustva s obnovljivim izvorima energije te će biti kompetentan partner županijskoj razvojnoj agenciji SIMORA u tom ambicioznom projektu, istaknuo je Marijan.

U poslovnoj zoni Mahovo je 129 hektara slobodne površine, od čega 75 hektara na tri parcele u vlasništvu Općine. Ustupanje parcele od 27 hektara Županiji, kako je rekao načelnik Općine Martinska Ves Stjepan Ivoš, doprinos je općine tom projektu.

Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS

Vjetroelektrana Rudine puštena u puni pogon

Predsjednik Uprave te tvrtke Gerhard Matzinger istaknuo je kako će VE Rudine doprinijeti daljnjem održivom razvoju Dubrovnika, povećati konkurentnost lokalnoga gospodarstva i kvalitetu života stanovništva…

Vjetroelektrana Rudine instalirane snage 34,2 megavata i vrijedna 400 milijuna kuna puštena je u utorak u puni pogon u blizini mjesta Slano kod Dubrovnika.

Puštanjem u puni pogon te vjetroelektrane, koja je bila u probnom radu od siječnja ove godine, kapaciteti opskrbe električnom energijom iz vjetra u Hrvatskoj porasli su za više od 10 posto, napomenuli su predstavnici investitora RP Global.

Direktor RP Globala Hrvatska Bojan Reščec rekao je kako je VE Rudine usklađena s najvišim ekološkim standardima i zahtjevnim pravnim okvirima.

Izgradnja vjetroelektrane Rudine započela je u kolovozu 2014. godine, a građevinski dio radova završen je potkraj prošle godine. Vjetroagregate pojedinačne snage 2,85 MW isporučio je General Electric, a opskrbljivat će strujom nekoliko tisuća kućanstava i poduzeća. Njezinim priključivanjem umanjit će se ispuštanje ugljikova dioksida za više od 24 tisuće tona godišnje.

VE Rudine su drugi projekt RP Globala u Hrvatskoj, nakon vjetroelektrane Danilo snage 43,7 MW, izgrađene u blizini Šibenika. RP Global je preko tih dvaju projekata u hrvatsko tržište uložio ukupno 123 milijuna eura i postao operator energije vjetra u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom od oko 20 posto.

Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT

Saudijska Arabija planski želi okončati ovisnost o nafti

Rijad, 26. travnja 2016. – Mladi moćni princ Saudijske Arabije predstavio je u ponedjeljak ambiciozne planove okončanja ovisnosti tog kraljevstva o nafti i njegova pretvaranja u globalnu investicijsku silu.

Plan pod nazivom “Vision 2030” predviđa podizanje saudijskih prihoda koji nisu od nafte na 160 milijardi dolara do 2020. godine, odnosno 267 milijardi dolara do 2030. , dok su lani iznosili 43,6 milijardi dolara.

Planovi također uključuju promjene koje će utjecati na društvenu strukturu tog ultra-konzervativnog muslimanskog kraljevstva omogućavanjem ženama veće ekonomske uloge i poboljšanje statusa stanovnika iz inozemstva.

Sin kralja Salmana i zamjenik premijera Mohammed bin Salman rekao je da Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, očekuje da će državna naftna kompanija Saudi Aramco biti procijenjena na više od 2.000 milijardi dolara kada na prodaju bude ponuđeno nešto manje od 5 posto dionica te kompanije.

Dodao je da će kraljevstvo povećati kapital svog javnog investicijskog fonda sa 600 milijardi riala (160 milijardi dolara) na 7.000 milijardi riala (2.000 milijardi dolara).

“Razvili smo ovisnost o nafti u Saudijskoj Arabiji. Nećemo dopustiti da se naša zemlja ikada više nađe na milosti kolebanja cijena sirovina ili vanjskih tržišta”, rekao je princ Mohammed na svojoj prvoj konferenciji na kojoj su sudjelovali međunarodni novinari. No, plan nije dao detalje kako će se to provesti.

Princ star 31 godinu dao je sigurne odgovore na pitanja o planu, te se čini da će njegovi komentari naići na primjedbe diljem zemlje, posebice mladih koji su suočeni s nezaposlenošću i gospodarskim padom unatoč naftnom bogatstvu te zemlje.

Čak i prije nego što su cijene nafte počele padati 2014. godine, ekonomisti su smatrali neodrživim fiskalnu politiku i gospodarsku strukturu Rijada, no pad prihoda od prodaje nafte požurio je reforme.

U središtu plana je restrukturiranje Javnog investicijskog fonda (PIF), za koji princ Mohammed tvrdi da će postati središte za ulaganja Saudijske Arabije u inozemstvu, dijelom prikupljanjem novca prodajom dionica Aramcoa.

Na pitanje gdje će Rijad naći sredstva za fond vrijedan 2.000 milijarde dolara, rekao je da će doći iz prijenosa vlasništva Aramcoa na PIF.

Zbog oštrog pada cijena nafte na svjetskim tržištima, Rijad je prošle godine zabilježio rekordni proračunski deficit od 98 milijardi dolara, a ni ove godine ne očekuju se značajnija poboljšanja u fiskalnim pozicijama.

Kako bi pokrila proračunski deficit, Saudijska Arabija planira kod inozemnih banaka uzeti kredit od 10 milijardi dolara, što će biti prvo zaduženje tog kraljevstva u najmanje 15 godina, izvijestio je nedavno Bloomberg.

U dva mjeseca porastao obujam radova na zgradama

Prema privremenim podacima, indeks građevinskih radova početkom ove godine bilježi rast na mjesečnoj razini za 3,2%, dok je na godišnjoj razini građevinska aktivnost povećana za 8,3%.

Nositelj pozitivnijih kretanja je obujam radova na zgradama, vjerojatno obnova igradnja objekata prije turističke sezone. Na rast ostvaren u veljači utjecala je i niska baza.

– Podaci povezani s građevinarstvom ohrabrujući su: osim rasta obujma građevinskeaktivnosti, prisutan je i znatan rast broja izdanih građevinskih dozvola. Održivost takvog rasta bit će testirana već na podacima za ožujak kada će se izgubiti utjecaj baznog učinka – komentira analitičar HGK Zvonimir Savić.