Welcome to WordPress. This is your first post. Edit or delete it, then start writing!
Author: paTyinkin121227
I Mitsubishi priznao lažiranje podataka o emisiji štetnih plinova
Tokio, 20. travnja 2016. – Japanski proizvođač vozila Mitsubishi Motors Corp priznao je da je lažirao podatke s testova o učinkovitosti goriva kako bi poboljšao razine emisije štetnih plinova, zbog čega su mu u srijedu cijene dionica potonule 15 posto, izbrisavši u samo jednom danu 1,2 milijarde dolara njegove tržišne kapitalizacije.
Predsjednik uprave tog šestog po veličini japanskog proizvođača vozila, Tetsuro Aikawa izrazio je žaljenje na novinskoj konferenciji u Tokiju, zbog tog najvećeg skandala u Mitsubishi Motorsu od prikrivanja kvarova prije jednog desetljeća.
Cijena dionice te kompanije na Tokijskoj burzi potonula je u srijedu za više od 15 posto, na 733 jena, zabilježivši tako najveći dnevni pad u zadnjih gotovo 12 godina.
U 2000. godini Mitsubishi je priznao da je prikrivao podatke o sigurnosti i pritužbe potrošača. Četiri godine kasnije priznao je probleme, koji su se protezali zadnjih nekoliko desetljeća. To je tada bio najgori skandal vezan za povlačenje vozila u Japanu.
Kompanija je u srijedu objavila da je lažiranjem testova bilo obuhvaćeno 625.000 vozila, proizvedenih od sredine 2013., među kojima je eK mini-wagon i 468.000 sličnih vozila koje je radio za Nissan. Najavila je i da će prestati proizvoditi i prodavati ta vozila te da je osnovala nezavisni panel koji će provesti istragu.
Lani je Mitsubishi prodao nešto više od milijun vozila.
Mitsubishi je prvi japanski proizvođač vozila koji je izvijestio o lažiranju podataka vezanih uz testove o učinkovitosti goriva nakon što je prošle godine Volkswagen priznao da je lažirao podatke o emisiji u SAD-u i drugdje.
Južnokorejski Hyundai Motor i njegova podružnica Kia Mortors pristali su 2014. oplatiti 350 milijuna dolara kazne američkoj vladi zbog varanja na testovima emisija, a također su morali podmiriti i zahtjeve vlasnika vozila.
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS
Sisačko-moslavačka županija gradit će FN elektranu
Sisačko-moslavačka županija zbog visokih troškova električne energije namjerava graditi fotonaponsku elektranu, a investicija u elektranu snage osam megavata (MW) procjenjuje se na oko 80 milijuna kuna, istaknuto je u ponedjeljak tijekom obilaska lokacije buduće elektrane.
Lokaciju je obišao i župan sisačko-moslovački Ivo Žinić, a nakon što je u Općini Martinska Ves održan radni sastanak s općinskim čelništvom i konzultantima na projektu fotonaponske elektrane, na kojem je dogovoreno da će Općina Martinska Ves za taj projekt ustupiti parcelu od 15 hektara u budućoj poslovnoj zoni kod Mahova.
Župan Ivo Žinić istaknuo je kako se ideja o gradnji fotonaponske elektrane javila prije oko pola godine, nakon što su u županiji uvidjeli da za oko 200 objekata u svom vlasništvu za struju izdvajaju oko deset milijuna kuna godišnje.
“Izgradnjom fotonaponske elektrane, te bi troškove osjetno smanjili. Zakonskih i drugih prepreka za taj projekt nema pa vjerujemo da bi ga kroz 2,5 godine mogli ostvariti. Pritom, uz vlastitih pola milijuna eura, namjeravamo koristiti sredstva iz EU fondova te Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša“, rekao je Žinić tijekom obilaska lokacije buduće elektrane.
Konzultant u tom projektu je Končar Institut za elektrotehniku, čiji predsjednik Uprave Siniša Marijan objašnjava da će se u prvoj fazi, nakon definiranja projektnog zadatka, izraditi studija izvodljivosti, idejni projekt s lokacijskom dozvolom te glavni projekt, koji će morati pokazati ekonomsku opravdanost projekta i optimalnu snagu. Končar Institut za elektrotehniku ima dovoljno iskustva s obnovljivim izvorima energije te će biti kompetentan partner županijskoj razvojnoj agenciji SIMORA u tom ambicioznom projektu, istaknuo je Marijan.
U poslovnoj zoni Mahovo je 129 hektara slobodne površine, od čega 75 hektara na tri parcele u vlasništvu Općine. Ustupanje parcele od 27 hektara Županiji, kako je rekao načelnik Općine Martinska Ves Stjepan Ivoš, doprinos je općine tom projektu.
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS
Vjetroelektrana Rudine puštena u puni pogon
Predsjednik Uprave te tvrtke Gerhard Matzinger istaknuo je kako će VE Rudine doprinijeti daljnjem održivom razvoju Dubrovnika, povećati konkurentnost lokalnoga gospodarstva i kvalitetu života stanovništva…
Vjetroelektrana Rudine instalirane snage 34,2 megavata i vrijedna 400 milijuna kuna puštena je u utorak u puni pogon u blizini mjesta Slano kod Dubrovnika.
Puštanjem u puni pogon te vjetroelektrane, koja je bila u probnom radu od siječnja ove godine, kapaciteti opskrbe električnom energijom iz vjetra u Hrvatskoj porasli su za više od 10 posto, napomenuli su predstavnici investitora RP Global.
Predsjednik Uprave te tvrtke Gerhard Matzinger istaknuo je kako će VE Rudine doprinijeti daljnjem održivom razvoju Dubrovnika, povećati konkurentnost lokalnoga gospodarstva i kvalitetu života stanovništva.
Direktor RP Globala Hrvatska Bojan Reščec rekao je kako je VE Rudine usklađena s najvišim ekološkim standardima i zahtjevnim pravnim okvirima.
Izgradnja vjetroelektrane Rudine započela je u kolovozu 2014. godine, a građevinski dio radova završen je potkraj prošle godine. Vjetroagregate pojedinačne snage 2,85 MW isporučio je General Electric, a opskrbljivat će strujom nekoliko tisuća kućanstava i poduzeća. Njezinim priključivanjem umanjit će se ispuštanje ugljikova dioksida za više od 24 tisuće tona godišnje.
VE Rudine su drugi projekt RP Globala u Hrvatskoj, nakon vjetroelektrane Danilo snage 43,7 MW, izgrađene u blizini Šibenika. RP Global je preko tih dvaju projekata u hrvatsko tržište uložio ukupno 123 milijuna eura i postao operator energije vjetra u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom od oko 20 posto.
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT
‘Hrvatski građani su itekako voljni reciklirati’, ali…
Zagreb, 26. travnja 2016. – Recikliranje otpada nije samo pitanje ekologije već otvara prilike gospodarstvu, no za to je nužno stvoriti preduvjete od podizanje svijesti građana o važnosti sortiranja do strategije što će Hrvatska s otpadom, poruka je s panela ‘Industrija u kružnom gospodarstvu – poticanje inovacija i ulaganja’ održanog na konferenciji Croatia Waste Expo u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Na pitanje znamo li uopće što ćemo s otpadom, Mate Teskera iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode kaže da je na ministarstvu da stvori zakonske preduvjete te da iz europskih fondova iskoristi sredstva za unapređenje sustava da se zadovolje ciljevi kružnog gospodarstva, dok je na lokalnim komunalnim tvrtkama da uspostave sustav.
Domagović Brković iz tvrtke Brković, koja otkupljuje otpad na tržištu, ističe da najprije treba složiti preduvjete za sustav. “Osnova svega je čim bolji sustav sortiranja, tako funkcionira cijela Europa. Po meni je neophodna spalionica kompozitnog plastičnog materijala koji se ne može preraditi“, kaže.
Pogoni sortirnica otpada, međutim, otvaraju i neka druga pitanja, poput zdravstvenog hazarda za zaposlenike koji u njima rade. “Odgovorno tvrdim da nitko ne zna što se sve može naći u tom otpadu, od infektivnih igala pa nadalje. Ja sam apsolutno za sortirnice, ali na način da se sačuva ljudsko dostojanstvo i zdravlje“, kaže Marko Brnčić iz tvrtke STP. Iz njegovog iskustva zašto je sustav nefunkcionalan iako se godinama priča o gospodarenju otpadom, “problem je kad ponudiš rješenje postaješ neprijatelj broj jedan svim uhljebima“.
Tvrtka Tehnix Đure Horvata razvila je kompletnu tehnologiju za sortiranje otpada, isključivo na domaćim rješenjima. “Mi ničim ne eliminiramo ciljeve gospodarenja otpadom već donosimo tehnološke inovacije koje probleme rješavaju na bolji način. Možemo ponuditi bolja rješenja za Zadar ili Šibenik, ali nećemo sudjelovati u neodrživim rješenjima“, kaže Horvat i dodaje da nisu prošli niti na jednom natječaju za izgradnju centara za zbrinjavanje otpada jer se u uvjetima natječaja tražio godišnji prihod od najmanje pola milijarde kuna, dok Tehnix ostvaruje 200 milijuna kuna.
Proces kružne ekonomije posljednjih 15 godina živi termoelektrana Plomin. “Imamo puni ekonomski ekonomski efekt, kao i socijalni. Cilj nam je dnevno deponirati nula tona otpada pa s cementarom planiramo proizvodnju da nemamo odlaganja“, ističe Mihajlo Mirković TE Plomin. Izgradi li se C blok u Plominu, planirana je izgradnja luke za izvoz otpadnog materijala koji će nastati njegovim radom.
Brnčić dodaje da je hrvatska specifičnost to što svi očekuju da netko drugi riješi probleme. Navodi primjer Finske u kojoj je uspostavljena burza otpada i jasno se znaju pravila. Građani odvajaju otpad u kontejnere koje su sami financirali, a ne država ili gradovi, potaknuti činjenicom da svaka frakcija otpada ima svoju cijenu. “Zeleni otok ispred zgrade je pročišćena sirovina i interes je svakog stanara da postigne što veću otkupnu cijenu. Novac sjeda na račun stanara i smanjuje im pričuvu koju plaćaju i troškove odvoza. Drugo je pitanje gdje bi u takvom efikasnom sustavu interes našle komunalne tvrtke, što će oni s malim količinama komunalnog otpada koji im nema neku vrijednost?“, pita se.
Da je burza otpada dobro rješenje slaže se i Brković, no upozorava da kod gospodarenja polimernih materijala nema 100-postotne iskoristivosti. Primjerice, praksa u Austriji je da se plastika odvaja u žute vrećice, potom odlazi na sortiranje od čega se dio spaljuje. “Ako se Hrvatska orijentira na inozemne spalionice, treba imati na umu da su kapaciteti spalionica iskorišteni. Moje je mišljenje da moramo napraviti održivi sustav unutar Hrvatske“, kaže Brković. Na njega se nadovezao Horvat riječima da se, primjerice, na Hvaru tijekom sezone boravi i otpad stvara 12 puta više ljudi nego u ostatku godine, a oko 90 posto tog otpada pogodno je za reciklažu.
Nekoliko puta tijekom konferencije moglo se čuti da se svijest o potrebi odvajanja otpada nalazi na niskim granama, a to potvrđuje i Dean Kruščić iz Hrvatskog Telekoma, no i da se trend polako mijenja. “Prije dvije godine ljudi su bili puno više skeptični. Danas ne nudimo samo mi tehnološka rješenja drugima za upravljanje otpadom, već se sve više s lokalno razine obraćaju nama“, ističe Kruščić.
Da ima dosta nepravde kad se prstom upire prema ekološki “neosjetljivim” građanima, smatra pak Brnčić. “To je kao da pušaču ne date pepeljaru; je li on bahat ako baci pepeo na pod? Gdje god smo ponudili naše rješenje, ništa nije bilo devastirano jer ništa ne smrdi, sve je uredno i čisto. Hrvatski građani su itekako voljni reciklirati, no imamo sustav koji im uzvraća šamar. Kad ljudi vide da dođe ‘komunalac’ pa tri odvojena kontejnera samelje u jedan kamion, to omalovažava njihov trud i obeshrabruje ih da recikliraju“, ističe. Problem je, kaže, u sustavu jer se očito komunalnim tvrtkama ne isplati tako prikupljeni otpad dodatno pročišćavati ili ne dobiju dovoljno kvalitetne sirovine. “Naš rolo sustav je efikasan, njegova je genijalnost u tome što je jednostavan, koriste se besplatne sile“, ističe Brnčić čije je rješenje postavljeno tek na jednoj zagrebačkoj lokaciji, i to privatnoj parceli Ban centra.
“Građani su sretni ako se njihov otpad reciklira“, iskustvo je Đure Horvata. “Otpad je lokalni resurs i sustav reciklaže se svugdje može riješiti. U Austriji se reciklaža jedne tone miješanog komunalnog otpada plaća 175 eura. Dakle, ako netko ne reciklira nego deponira, treba ga kazniti“, zaključuje.
Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT / POSLOVNI DNEVNIK
Crna Gora je jedina bez bušotina na Jadranu
Podgorica, 24. travnja 2016. – Eksploatacija nafte i plina u Jadranskom moru nije novost; u gotovo svim zemljama koje dijele more desetljećima je prisutna – osim u Crnoj Gori koja, čini se, sa zakašnjenjem ulazi u tu priču i to u njenu početnu, istražnu fazu.
V.d. direktora Uprave za ugljikovodike Vladan Dubljević smatra, međutim, da se ne može govoriti o nepovoljnom regionalnom kontekstu koji prati nastojanje države da od tog sektora ostvari benefite, na što ukazuju organizacije za zaštitu okoliša i protivnici eksploatacije fosilnih goriva.
“U Jadranu se nafta i plin istražuju i proizvode više od 40 godina. Trenutno ima preko 1.500 istražnih i proizvodnih platformi. U talijanskom dijelu Jadrana je 1.358 istražnih bušotina, a u hrvatskom 133. Na talijanskom dijelu aktivno je više od 110 proizvodnih plinskih bušotina i 38 naftnih. U Hrvatskoj proizvodnih naftnih platformi nema, a plinskih je 18. U Albaniji se istraživanja provode već desteljećima. Grčka je prošle godine raspisala natječaj za istraživanje nafte i plina na deset blokova koji pokrivaju njenu cijelu zapadnu obalu, na samom ulazu u Jadran. Dakle, okruženje ne da nije nepovoljno prema ovim procesima, naprotiv, gotovo sve zemlje u Jadranu već desetljećima istražuju i proizvode ugljikovodike“, kazao je Dubljević za Pobjedu.
Ključni prigovor organizacija koje se zalažu za okoliša i mora je da postoji visok rizik od eksploatacije u bazenu kakav je jadranski. To, smatra Dubljević, ne znači da naftna industrija isključuje valorirziranje turističkih kapaciteta.
“Postoji veliki broj primjera u Jadranu, ali i šire gdje se ove industrije paralelno odvijaju. Samo primjer Hrvatske, gdje je 18 proizvodnih plinskih platformi koncentisano u Istri, koja je i turistički potencijal naših susjeda. Takođe, najviše bušotina, kako istražnih tako i proizvodnih, nalazi se upravo u talijanskom dijelu Jadrana, a i pored toga je Italija poznatija kao turistička destinacija. Grčka ima proizvodnju u zoni otoka Tasos, naftno polje Prinos. Platforme se nalaze na 8 do 18 km od obale, u dijelu u kom je u Grčkoj vrlo razvijen turizam“, rekao je on.
Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS / RTCG
Saudijska Arabija planski želi okončati ovisnost o nafti
Rijad, 26. travnja 2016. – Mladi moćni princ Saudijske Arabije predstavio je u ponedjeljak ambiciozne planove okončanja ovisnosti tog kraljevstva o nafti i njegova pretvaranja u globalnu investicijsku silu.
Plan pod nazivom “Vision 2030” predviđa podizanje saudijskih prihoda koji nisu od nafte na 160 milijardi dolara do 2020. godine, odnosno 267 milijardi dolara do 2030. , dok su lani iznosili 43,6 milijardi dolara.
Planovi također uključuju promjene koje će utjecati na društvenu strukturu tog ultra-konzervativnog muslimanskog kraljevstva omogućavanjem ženama veće ekonomske uloge i poboljšanje statusa stanovnika iz inozemstva.
Sin kralja Salmana i zamjenik premijera Mohammed bin Salman rekao je da Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, očekuje da će državna naftna kompanija Saudi Aramco biti procijenjena na više od 2.000 milijardi dolara kada na prodaju bude ponuđeno nešto manje od 5 posto dionica te kompanije.
Dodao je da će kraljevstvo povećati kapital svog javnog investicijskog fonda sa 600 milijardi riala (160 milijardi dolara) na 7.000 milijardi riala (2.000 milijardi dolara).
“Razvili smo ovisnost o nafti u Saudijskoj Arabiji. Nećemo dopustiti da se naša zemlja ikada više nađe na milosti kolebanja cijena sirovina ili vanjskih tržišta”, rekao je princ Mohammed na svojoj prvoj konferenciji na kojoj su sudjelovali međunarodni novinari. No, plan nije dao detalje kako će se to provesti.
Princ star 31 godinu dao je sigurne odgovore na pitanja o planu, te se čini da će njegovi komentari naići na primjedbe diljem zemlje, posebice mladih koji su suočeni s nezaposlenošću i gospodarskim padom unatoč naftnom bogatstvu te zemlje.
Čak i prije nego što su cijene nafte počele padati 2014. godine, ekonomisti su smatrali neodrživim fiskalnu politiku i gospodarsku strukturu Rijada, no pad prihoda od prodaje nafte požurio je reforme.
U središtu plana je restrukturiranje Javnog investicijskog fonda (PIF), za koji princ Mohammed tvrdi da će postati središte za ulaganja Saudijske Arabije u inozemstvu, dijelom prikupljanjem novca prodajom dionica Aramcoa.
Na pitanje gdje će Rijad naći sredstva za fond vrijedan 2.000 milijarde dolara, rekao je da će doći iz prijenosa vlasništva Aramcoa na PIF.
Zbog oštrog pada cijena nafte na svjetskim tržištima, Rijad je prošle godine zabilježio rekordni proračunski deficit od 98 milijardi dolara, a ni ove godine ne očekuju se značajnija poboljšanja u fiskalnim pozicijama.
Kako bi pokrila proračunski deficit, Saudijska Arabija planira kod inozemnih banaka uzeti kredit od 10 milijardi dolara, što će biti prvo zaduženje tog kraljevstva u najmanje 15 godina, izvijestio je nedavno Bloomberg.
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT
Živjeti zeleno uz nove tehnologije
Konferencija ‘Živjeti zeleno uz nove tehnologije’, koja se održava u Hrvatskoj obrtničkoj komori u sklopu Zagrebačkog energetskog tjedna, je događaj koji zasigurno nećete propustiti. I to ne samo zato jer je ‘zelena energija’ kojom se bavi konferencija jedna od najpopularnijih tema trenutno u svijetu, nego i zato što će posjetitelji imati jedinstvenu priliku slušati vodeće svjetske predavače i vidjeti ponudu inozemnih izlagača koji su svojim poljem interesa i djelovanja vezani uz pojam ‘zelenog’. A on uključuje doista puno toga i dotiče sve ono što je trenutno aktualno – od novih materijala i tehnologija i obnovljivih izvora energije, zatim zelenih kredita, ekoturizma i ekouzgoja pa sve do štednih uređaja i visokoučinkovite energetske gradnje.
Osim spomenutih sadržaja – predavanja i rasprava sa stručnjacima iz sektora green farminga, zelene energije i novih tehnologija te ponude izlagača, konferencija će uključivati i okrugli stol o zelenom gospodarstvu na kojem će sudjelovati predstavnici resornih ministarstava.
Ono što će zasigurno pobuditi najveću pažnju na konferenciji jest gostovanje Stevena Beckersa, svjetski poznatog arhitekta i jednog od pionira održivog načina gradnje koji će u svom predavanju govoriti o popularnim pojmovima cirkularne ekonomije te ‘urban farminga’, koncepta proizvodnje hrane u gradovima koji polako osvaja svijet.
‘Zeleni autoritet br. 1 na svijetu’ Steven Beckers u svoje je arhitektonske projekte upisao i sjedište Europske komisije u Bruxelessu, Pharmacopea i nove zgrade Agora za Vijeće Europe u Strassborugu, sve odreda primjere uspješne zelene arhitekture.
Svi zaintresirani, koji žele tek postati dio ‘zelene priče’ ili pak unaprijediti svoja dosadašnja saznanja, mogu se prijaviti za sudjelovanje na konferenciji putem obrasaca na internetskoj stranici Konferencije na kojoj će saznati i sve detalje o događaju.
U dva mjeseca porastao obujam radova na zgradama
Prema privremenim podacima, indeks građevinskih radova početkom ove godine bilježi rast na mjesečnoj razini za 3,2%, dok je na godišnjoj razini građevinska aktivnost povećana za 8,3%.
– Podaci povezani s građevinarstvom ohrabrujući su: osim rasta obujma građevinskeaktivnosti, prisutan je i znatan rast broja izdanih građevinskih dozvola. Održivost takvog rasta bit će testirana već na podacima za ožujak kada će se izgubiti utjecaj baznog učinka – komentira analitičar HGK Zvonimir Savić.